Važniji datumi

Blagdan sv. Vinka (22. siječnja)

 

Sveti je Vinko danas, jedan od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti. Pa dakle, bez obzira na studen, dubok snijeg ili kadkad i raskvašenu zemlju, mora se doći do trsa; tu će gazda ritualno odrezati nekoliko, uglavnom tri grančice s tri pupa, koje će potom staviti negdje u kući uz prozor da bi se nagađalo, kad grančice potjeraju, kakva će biti godina.

Orezani se trs potom obredno poškropi - "krsti" starim vinom te se izvjese kobasice, koje znakovito naznačuju želju za plodnošću i dobrim urodom. Sve je to po pučkoj navadi praćeno pjesmom i svirkom, a kako pravi domaćini nikada ne idu u vinograde sami, to će odmah počastiti nazočno društvo. Kuša se i staro i mlado vino, po potrebi i nadolijevaju bačve, priprema slastan zalogaj već prema običajima kraja, od pečene slanine, preko šarana do srnećeg paprikaša. Jasno da se takva zabava protegne i do duboko u noć.

Slavljenje Vinkova uobičajeno u kontinentalnim vinogorjima, tek ponegdje se javlja i u primorskim područjima. I valja odmah reći da ima malo uporišta u religiji, odnosno kršćanstvu, jer nisu nađene nikakve veze sa životopisom sv. Vinka i vinskih poslova i običaja. Bit će da je riječ o kakvom pretkršćanskom, poganskom običaju, odnosno poganskim svetkovinama poljodjelaca, jer je ovo razdoblje kad počinje novi ciklus poljoprivrednih radova, kad kreće vegetacija. Kao što je Martinje drevna proslava završetka te godine.

Sam sv. Vinko uz vino je povezan tek imenom. Bio je ranokršćanski mučenik, đakon Vincentius u Saragozi, živio je u 4. stoljeću, za vladavine zloglasnog Dioklecijana. Prokonzul Dacijan ga je grozno mučio da bi se odrekao vjere i svog biskupa Valerija, pokušao je to potom učiniti i raskošću i ljubaznostima. Čim su ga položili u meku, mirišljav postelju, preminuo je. Dacijan ga je dao baciti zvijerima, ali po legendi je doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su ga povezli na morsku pučinu i bacili ga s kamenom oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu. Svetoga se Vinka na slikama prikazuje kao lijepa mladića ogrnuta dalmatikom, odjećom pastira a u tadašnjoj Dalmaciji, oznakom mučeništva. Moći su mu prenesene u Lisabon gdje se i danas čuvaju.

U našoj općini povodom ovog blagdana pod pokroviteljstvom Općine Oriovac, redovito ugostimo veseli autobus „VINOBUS“.

Naime, radio postaja „Slavonija“ tradicionalno svake godine organizira veseli autobus „VINOBUS“ koji povodom proslave „Vincekova“ obilazi najznačajnije proslave na području Brodsko - posavske županije, te javljanjem uživo sa svih lokacija svojim slušateljima prenosi dio zimske atmosfere povodom obilježavanja tradicionalne svetkovine kada se blagoslivljaju trsovi vinove loze, te obilježava početak nove vinogradarske godine.


Oriovita (prva subota mjeseca lipnja)

 

Oriovita je manifestacija ocjenjivanja vina koju organizira Udruga vinogradara i voćara općine Oriovac pod pokroviteljstvom općine Oriovac, Savjetodavne službe i Brodsko-posavske županije. Kroz godine je ova manifestacija rasla te je dogurala preko međužupanijskog statusa do međunarodnog. Broj i kvaliteta uzoraka vina koji se prijavljuju svke je godine sve veći, a u zadnjih nekoliko godina bilježi prosjek od 160 uzoraka. Rezultati iz godine u godinu ukazuju na trud koji vinari ulažu u proizvodnju svojih vina povećavajući kvalitetu proizvoda, a samim time i kvalitetu cjelokupnog natjecanja. Organoleptičko ocjenjivanje uzoraka provodi se prema metodi 100 pozitivnih bodova sukladno prijedlogu Međunarodnog ureda za lozu i vino u Parizu (Office Internationale de la vigne et du vin - OIV) i U.I.O.E.
Tri peteročlane komisije iskusnih znalaca s područja cijele Hrvatske predvođene g. Ivicom Perakom, poznatim enelogom iz Kutjeva, jamstvo su doborog i temeljitog rada i ocjenjivanja naših vina.

Popratni program natjecanja čine i poljoprivredni sajam, čije održavanje iz godine u godinu ga čini tradicionalnim, te natjecanje u kuhanju fiša koje se održava svake godine od samih početaka ove manifestacije u organizaciji Športsko ribolovne udruge ''Šaran''. Poljoprivredni sajam čine razni izlagači koji prezentiraju i prodaju proizvode iz svojih gospodarstava. Ponuda je obično raznolika, od domaćih sireva, ručno rađenih narodnih rukotvorina, domaćih rakija, sapuna, ukrasnih predmeta, do vrlo šarolikog i raznovrsnog cvijeća. Osim sajma, tu je i natjecanje u kuhanju fiša u kojem svake godine sudjeluje više od trideset natjecatelja, a sudeći po subjektivnim dojmovima posjetitelja kvalitete ne nedostaje.

 


Blagdan sv. Martina (11. studenoga)

 

Martinje pravi blagdan težaka. Sve što se u polju imalo učiniti, učinjeno je, plodovi su pobrani, spremljeni, vino je već provrelo. Pa je tako i sv. Martin preuzeo ulogu nekog pretkršćanskog običaja, sam s vinom i gozbama nije imao puno veze. Bio je prvim kršćanskim svecem koji je to postao a da nije bio mučenikom, jer je u njegovo doba (4. stoljeće) kršćanstvo bilo dopušteno, štoviše, i sam ga je širio. Po želji oca, visokog rimskog časnika, školovao se za vojnika, čak mu je i ime dao po bogu rata Marsu. No poznata je anegdota o tome kako je Martin jašući na konju sreo siromaha u ritama po studeni, te mu odrezao komad svog grimiznog plašta. U snu mu se potom javio Isus i zahvalio, jer je to njemu pomogao. Nakon toga Martin se posvetio vjeri, čak je i majku preveo na kršćanstvo, a posebno je bio omiljen medu siromasima i seljacima. Toliko je bio cijenjen da mu se na pokop 11. studenog 397. godine slio silan puk; ubrzo nakon toga proglašen je svecem, a njegov se kult proširio cijelom Europom.

No zašto se sv. Martina povezuje s obveznom guskom na stolu uz njegov spomen-dan? Anegdota da se skrio među guske kad je proglašen biskupom, te da je guska koja ga je odala gakanjem to platila glavom, tek je zgodna pričica. Pravo tumačenje valja tražiti u ranijem dobu; prvo, imenjak mu Mars atribuiran je guskom, prikazuje se s kacigom urešenom gušćim perom, a prvotno je bio i - bogom poljodjelstva! Drugo u starih europskih naroda, poglavito Kelta, na taj se nadnevak završavala poljodjelska aktivna godina, pa je bogata gozba bila obredna. Taj se običaj srećom prenio do danas, na radost svih ljubitelja slasna zalogaja, dobre kapljice i - ritma prirode.

Kao Udruga poduzimamo sve aktivnosti da ovoga dana dostojno obilježimo i ovaj blagdan. Martinjska zabava jedna je od tih aktivnosti kada ukupljamo naše domaće vinare i prijatelje iz susjednih udruga i općina te simboličnim blagoslovom uz vinskog biskupa krstimo naša vina.